top of page
ŽENE NA RIMSKOM NOVCU
Prikazi žena na rimskom carskom novcu otkrivaju bogatstvo društvenih i političkih narativa koji su krasili Rimsko Carstvo. Novčići iz tog razdoblja često su nosili likove carskih žena—supruga, majki, kćeri i sestara vladara—što je praksa koja je započela s Augustom, prvom rimskim carom. Ove žene prikazane su s iznimnom pažnjom na detalje, odjevene u stilove toga doba, s frizurama koje prate suvremene trendove. Na primjer, likovi kao što su Livia Drusilla, Augustova supruga, i Agrippina Mlađa, majka cara Nerona, nisu samo odražavali moć i ugled, već su također služili kao simboli stabilnosti i kontinuiteta carske dinastije.
Na rimskim novčićima, žene su također često personificirale različite alegorijske figure kao što su Pietas (pobožnost), Justitia (pravda) ili Concordia (sklad). Ovi simboli su bili više od umjetničkih prikaza; bili su vitalni alati političke propagande koji su podupirali imidž vladara i njegove obitelji kao nositelja moralnih i etičkih vrednota koje su Rimljani cijenili. U tom kontekstu, rimski novac je bio puno više od pukog platnog sredstva; bio je nositelj političkih poruka i sredstvo kojim je carstvo komuniciralo svoju moć i ideale, uobličavajući na taj način javni diskurs i društvene vrijednosti svog vremena.
Sabina
Rimska carica Sabina bila je supruga cara Hadrijana i služila je kao rimska carica od 128. do svoje smrti 136. godine. Rođena je kao Vibia Sabina, u obitelji koja je bila povezana s rimskim aristokratima i vladarima. Njezin brak s Hadrijanom bio je više politički potez nego izbor iz ljubavi, što je često bio običaj u rimskom visokom društvu. Iako detalji o njezinom životu nisu dobro dokumentirani, ostala je zapamćena kroz brojne statue i portrete koji prikazuju njezinu ljepotu i dostojanstvo. Sabina je imala utjecaj u određenim aspektima političkog i društvenog života, ali su njena moć i uloga bili ograničeni zbog prevladavajućih društvenih normi Rima tog doba.
Faustina Starija
Rimska carica Faustina Starija, punim imenom Annia Galeria Faustina, bila je supruga cara Antonina Pija i majka buduće carice Faustine Mlađe. Rođena je oko 100. godine, a umrla je 141. godine. Njeno porijeklo bilo je plemenito, kao članica ugledne i politički moćne obitelji. Faustina je bila poznata po svojoj ljepoti i mudrosti, ali i po brojnim dobrotvornim djelima. Car Antonin Pij je nakon njene smrti proglasio Faustinu božicom, a njen lik uklesan je na brojnim kovanicama i spomenicima, što svjedoči o njezinom značaju i poštovanju koje je uživala u rimskom društvu. Faustina Starija ostavila je dubok trag u povijesti, ne samo kao carica, već i kao simbol majčinstva i ženske snage u antičkom Rimu.
Faustina Mlađa
Faustina Mlađa, poznata i kao Anija Galerija Faustina, bila je rimska carica rođena oko 130. godine, a preminula 175. godine. Ona je bila kći cara Antonina Pija i carice Faustine Starije, te supruga cara Marka Aurelija, s kojim je dijelila vladarske dužnosti tijekom njegovog vladanja. Kao majka budućeg cara Komoda, Faustina je igrala važnu ulogu u političkom životu Rima, a njeno ime ostalo je upamćeno kroz brojne spomenike i kovanice koje slave njenu ljepotu, mudrost i majčinsku brižnost. Njezin utjecaj u rimskom društvu često je bio predmet divljenja, ali i kontroverzi, osobito vezano uz intrigama na dvoru i njenu ulogu u njima. Faustina Mlađa ostaje zapamćena kao jedna od najmoćnijih žena svojeg doba u Rimskom Carstvu.
Lucilla
Lucilla, punim imenom Annia Aurelia Galeria Lucilla, bila je rimska carica rođena oko 148. godine. Kći je cara Marka Aurelija i carice Faustine Mlađe, te sestra cara Komoda. Lucilla je prvo bila udana za Lucija Verusa, suvladara njezina oca, čime je stekla titulu auguste. Nakon Verusove smrti 169. godine, udala se za Tiberija Klaudija Pompejana, uglednog senatora. Lucilla je poznata po svojoj ulozi u političkim intrigama, posebno po sudjelovanju u neuspjelom atentatu na svog brata Komoda 182. godine, zbog čega je na kraju prognana i ubijena 183. godine. Njezin život ilustrira složenosti i opasnosti života u rimskoj carskoj obitelji, te je često tema u povijesnim i umjetničkim djelima.
Crispina
Rimska carica Crispina bila je supruga cara Komoda, jednog od najkontroverznijih rimskih careva. Rođena je kao Bruttia Crispina oko 164. godine, a udala se za Komoda 178. godine. Njezin život na carskom dvoru bio je obilježen razdobljem neizvjesnosti i intriga koje su karakterizirale vladavinu njezina supruga. Unatoč njezinom visokom položaju, detalji o njezinom životu su oskudni, a njena sudbina ostaje relativno nepoznata. Povijesni izvori sugeriraju da je Crispina mogla biti prognana ili čak pogubljena nakon optužbi za preljub, što je bio čest način eliminiranja političkih suparnika u ono vrijeme.
Julia Domna
Julija Domna bila je rimska carica, supruga cara Septimija Severa i majka cara Karakale i Gete. Rođena je oko 170. godine u Emesi (današnja Homs u Siriji) u uglednoj arapskoj obitelji. Stupila je na carski tron 193. godine, nakon što se njezin suprug Septimije Sever proglasio rimskim carom. Julija Domna bila je poznata po svojoj političkoj utjecajnosti, intelektualnosti i patronatu nad umjetnostima i znanostima. Igrala je ključnu ulogu u upravljanju Carstvom, posebice tijekom Severove vojne kampanje u Britaniji i nakon njegove smrti 211. godine, kada je nastavila vladati zajedno s njihovim sinovima. Njezina smrt 217. godine označila je kraj moćne dinastije Severa.
Plautila
Plautila je bila rimska carica poznata po svom kratkotrajnom i burnom braku s rimskim carem Karakalom. Rođena kao Publia Fulvia Plautilla, bila je kći visoko rangiranog senatora i prefekta pretorijanske garde, Gaja Fulvija Plautiana. Njezin brak s Karakalom, sklopljen 202. godine, obilježen je nesrećom zbog Karakaline izražene antipatije prema njoj. Rastuća neprijateljstva između Karakale i njezinog oca, koji je bio moćan i utjecajan, kulminirala su Karakalinim nalogom za ubojstvo njezina oca 205. godine. Nakon očeve smrti, Plautila je prognana na Liparske otoke, gdje je kasnije ubijena nakon što je Karakala sam postao žrtva atentata 217. godine.
Julija Paula
Julija Paula bila je rimska carica, poznata kao druga supruga rimskog cara Elagabala, kojemu se udala oko 219. godine. Njezino puno ime bilo je Julia Cornelia Paula, a pripadala je rimskom senatorijalnom redu. Brak između Elagabala i Julije Paule bio je dio Elagabalovih nastojanja da stabilizira svoju vladavinu putem veza s uglednim rimskim obiteljima, no brak nije bio dugotrajan. Razveli su se već 220. godine, nakon čega Julija Paula povlači iz javnog života, a povijesni zapisi o njoj postaju oskudni. Unatoč kratkotrajnom utjecaju na političku scenu, njezin lik ostaje zabilježen kao dio šireg konteksta burnih godina Elagabalove vladavine.
Julija Maesa
Julija Maesa bila je rimska carica i jedna od najutjecajnijih figura u rimskoj politici tijekom svojeg života. Rođena oko 180. godine u Siriji, bila je baka cara Elagabala i cara Aleksandra Severa, te sestra carice Julije Domne. Kada je njezina obitelj došla na vlast, Maesa je preuzela ključnu ulogu u upravljanju državom iz pozadine, koristeći svoj utjecaj i bogatstvo da osigura stabilnost i nasljeđivanje svojih unuka. Njezina politička umješnost i sposobnost manipulacije osigurali su joj neformalni status među moćnicima Rima, čime je oblikovala početak Severanske dinastije i ostavila trajan trag u rimskoj povijesti.
Julija Mamaea
Julija Mamaea bila je rimska carica, majka cara Aleksandra Severa, poznata po svojoj političkoj moći i utjecaju tijekom njegove vladavine od 222. do 235. godine. Kao članica moćne sirijske obitelji, Mamaea je uspjela osigurati visoki položaj za svog sina nakon smrti njegova rođaka i prethodnog cara Elagabala. Ulogu carske majke shvatila je vrlo ozbiljno, zadržavajući značajnu kontrolu nad državnim poslovima i pridružujući se sinu na vojnim pohodima. Zbog svoje pameti i sposobnosti, imala je značajan utjecaj na sinovu politiku, što je uključivalo poticanje na promicanje pravde, učinkovitosti i moralnih vrijednosti unutar carstva. Njena vladavina završila je tragično kada su ona i njen sin ubijeni u vojnoj pobuni, što je označilo i kraj dinastije Severa.
Otacilla Severa
Otacilla Severa bila je rimska carica, supruga cara Filipa I. Arapina, koji je vladao od 244. do 249. godine. Poznata po svojoj pobožnosti i umjerenosti, Otacilla je često prikazivana na rimskim novcima, što ukazuje na njezinu popularnost i poštovanje koje je uživala među rimskim narodom. Unatoč ograničenim izvorima o njezinom životu, njezino vrijeme na dvoru obilježeno je relativnim mirom i stabilnošću, u kontrastu s inače turbulentnim periodima rimske povijesti. Njezina uloga i utjecaj u političkim događajima tog doba nisu do detalja poznati, ali se smatra da je imala određeni utjecaj u kulturnim i vjerskim krugovima Rima.
Salonina
Rimska carica Salonina, punim imenom Cornelia Salonina, bila je supruga cara Galliena i carica Rimskog Carstva od 253. do 268. godine. Rođena je u elitnoj obitelji, a njeno porijeklo je bilo uglavnom nepoznato, mada se pretpostavlja da je možda bila iz Galije. Salonina je imala značajnu ulogu u društvenom i političkom životu svojeg vremena, podržavajući svoga muža tijekom raznih kriza koje su potresale Carstvo, uključujući i vojne pobune te invazije. Bila je majka trojice sinova, od kojih su dvojica, Valerijan II i Salonin, nosili titulu caesara. Poznata po svojoj obrazovanosti i religijskoj toleranciji, ostavila je trag u povijesti, a njezino ime danas se često spominje u studijama kasnog Rimskog Carstva.
Severina
Rimska carica Severina bila je supruga cara Aurelijana, koji je vladao Rimskim Carstvom od 270. do 275. godine. Njezin točan datum rođenja i porijeklo nisu poznati, no zna se da je imala značajnu ulogu tijekom i nakon vladavine svoga supruga. Nakon Aurelijanove smrti 275. godine, Severina je na neko vrijeme možda čak i samostalno vladala Carstvom ili je barem imala značajan utjecaj na vođenje državnih poslova dok nije pronađen prikladan nasljednik. Ona je jedna od rijetkih žena u povijesti Rimskog Carstva koja je možda obnašala vlast, što je bilo iznimno neobično za to vrijeme. Severinino ime ostalo je zabilježeno na novcima iz tog razdoblja, što dodatno svjedoči o njezinoj važnosti i moći.
bottom of page