PRIKAZI CAREVA NA NOVCU
Prikazi rimskih careva na carskom novcu odražavaju značajnu ulogu novca u širenju carskog autoriteta i propagande diljem Rimskog Carstva. Svaki car imao je priliku kovati novac s vlastitim likom i simbolima koji su predstavljali njegovu vladavinu, političke ideale i božanske asocijacije. Na primjer, kovanice Augusta pokazivale su ga kako nosi laureatni vijenac, što je simboliziralo njegovu povezanost s Jupiterom, najvišim rimskim bogom. Osim toga, novac je često prikazivao vojne pobjede ili druge uspjehe cara, služeći kao sredstvo informiranja javnosti o dostignućima i stabilnosti vlasti.
Uz portrete, rimski carski novac također je sadržavao različite natpise i simbole koji su dodatno pojašnjavali poruke koje su carevi željeli prenijeti. Ti su natpisi uključivali titule kao što su "Augustus" ili "Caesar", kao i slogane poput "Pax Romana", sugerirajući da je carstvo u stanju mira i prosperiteta. Kovanice su stoga bile više od pukog sredstva plaćanja; one su bile alat za legitimizaciju i učvršćivanje carske moći, predstavljajući cara kao zaštitnika i vođu Rimskog Carstva. Ova praksa korištenja novca kao kanala za političku komunikaciju i osobnu promociju nastavila se kroz cijelo trajanje carstva, pri čemu svaki car prilagođava prikaze i simbole prema potrebama svoje vladavine i trenutačnom političkom kontekstu.
RIMSKE KOVANICE OD 1. DO 4. STOLJEĆA
Kroz razdoblje od 1. do 4. stoljeća, rimski novčani sustav obuhvaćao je nekoliko glavnih tipova kovanica koje su imale značajnu ulogu u ekonomiji i kulturi. Kovanice su se prilagođavale političkim i ekonomskim promjenama unutar Carstva, često mijenjajući svoju vrijednost, leguru i dizajn.
As je bio osnovna brončana kovanica i koristio se za svakodnevne transakcije. Njegova vrijednost i veličina su se smanjivale tijekom vremena, posebice tijekom perioda inflacije i ekonomskih kriza.
Sestercij je bio još jedna brončana kovanica, vrijednija od asa, i u širokoj uporabi za veće transakcije. Prepoznatljiv po svojoj većoj veličini i detaljnim reljefima careva i bogova, sestercij je bio popularan za prikazivanje imperijalnih poruka.
Dupondius se izrađivao od orikalka, a njegova je vrijednost iznosila dva asa. Ova kovanica je često bila sličnog dizajna kao sestercij, ali se razlikovala u boji metalne legure.
Denar je bio osnovna srebrna kovanica koja je služila kao standard za trgovanje unutar i izvan Carstva. Denar je bio ključan u međunarodnom trgovanju i često je nosio likove careva, promičući njihov lik i djelo kroz Carstvo.
Antoninijan je uveden u 3. stoljeću i vrijedio je dva denara. Ova srebrna kovanica, prepoznatljiva po radijatu (zrakasto krunište) na portretu cara, bila je odgovor na financijske potrebe i inflaciju koja je tada bila prisutna.
Aureus, iako manje u opticaju zbog svoje velike vrijednosti, ostao je ključna zlatna kovanica korištena za velike transakcije i kao sredstvo za pohranu bogatstva. U kasnijem razdoblju, s pojavom inflacije i ekonomskih problema, aureus je zamijenjen solidusom koji je postao nova standardna zlatna kovanica u kasnom Rimskom Carstvu.
Ove kovanice ne samo da su olakšavale trgovinu i ekonomsku aktivnost, već su služile i kao sredstvo propagande, prikazujući imperijalnu moć i božanske atribute careva, čime su ojačavale njihovu vladavinu i ideološku dominaciju.